Kako da odvajanje otpada postane tvoja svakodnevna navika?

Kako važnost ekološke osviještenosti eksponencionalno raste, za čišći i zdraviji okoliš potrebno je krenuti od svoga kućnog praga. Održivo i odgovorno ponašanje svakog pojedinca prema vlastitom otpadu je obaveza i dužnost, ne samo zbog štednje i brige za buduće generacije, već i zbog kvalitete života uopće. U tome nas usmjeravaju tri zlatna pravila recikliranja: reciklirajte sve što se može reciklirati, pazite što bacate u koju posudu i smanjite upotrebu plastičnih vrećica. Riječ je zapravo o nizu malih svakodnevnih navika koje je potrebno promijeniti. Pod reciklažom podrazumjevamo postupak sakupljanja odbačenih proizvoda, razvrstavanje i njihovo pretvaranje u materijale za izradu novih proizvoda slične ili iste namjene. U recikliranje spada sve što se može ponovno iskoristiti. Recikliranjem se postižu značajni tehničko-tehnološki i ekonomski efekti u pogledu očuvanja životne sredine. Među njima posebno značajno je drastično smanjenje količine industrijskog i komunalnog otpada koji se mora konačno odložiti na deponije. Na ovaj način se vijek trajanja i korištenja postojećih deponija praktično udvostručuje, bar kada je riječ o komunalnom čvrstom otpadu, te se značajno usporavaju procesi iscrpljivanja prirodnih sirovinskih resursa. Dok vlade i preduzeća igraju ključnu ulogu u implementaciji programa i politika recikliranja, pojedinci također imaju odgovornost za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje u svom svakodnevnom životu. Kako bi cjelokupan sistem upravljanja otpadom funckionisao, potrebno je sudjelovanje svih interesnih strana, od kućanstava, vrtića, škola, firmi do velikih postrojenja. Usvajanje navika odvajanja otpada doprinijet će stvaranju društva u kojem se otpad ne tretira kao smeće, već kao vrijednu sirovina. Jednostavne radnje kao što su razvrstavanje otpada koji se može reciklirati, korištenje vrećica za višekratnu upotrebu, te odabir proizvoda s minimalnim pakovanjem mogu napraviti značajnu razliku u smanjenju otpada i očuvanju resursa. Usvajanjem održivih navika i ohrabrivanjem drugih da učine isto, pojedinci mogu pojačati uticaj recikliranja i podstaknuti pozitivne promjene u svojim zajednicama. Zahvaljujući zelenim otocima koji se mogu naći u mnogim naseljima grada, kao i kantama (plava, žuta, crna) u padinskim dijelovima grada, stanovnici sada mogu jednostavnije odvajati kućni otpad i odlagati ga u odgovarajuće kontjentere. U plave kontejnere i kante odlaže se kartonska ambalaža, časopisi, kancelarijski papir i ostali nezaprljani papirni otpad; žuti kontejneri i kante namijenjeni su za odlaganje plastičnih boca i ambalaže, limenki, najlona, pakovanja za deterdžente i sličnog plastičnog otpada, dok se u velika zelena “zvona” mogu odlagati staklene boce, tegle i drugi stakleni ambalažni otpad. Ukoliko ne posjedujete informaciju gdje najbliže odložiti odvojeno sakupljeni reciklažni otpad, informišite se u komunalnom preduzeću o tome ili vlastiti otpad odložite u najbliže reciklažno dvorište gdje će se komunalno preduzeće pobrinuti o njegovom daljnjem toku, direktno putem linka https://rad.com.ba/. Nikad nije bilo važnije biti svjestan otpada koji vraćamo u naš ekosistem. Potrebno je da zajedničkim naporima steknemo zdrave navike, te da odvajanje otpada postane dio naše svakodnevice. Bilo da smo odlučili smanjiti korištenje plastike, reciklirati i koristiti ekološke proizvode, ili da smo naprosto odlučili ne bacati otpad tamo gde mu nije mesto, važno je prepoznati da naši postupci mogu biti presudni u borbi protiv klimatskih promjena. Iako je istina da jedan pojedinac ne može promjeniti situaciju sam, njegov iskorak udružen sa iskoracima drugog, trećeg i svakog narednog pojednica, može uveliko doprinijeti smanjenju zagađenja. Autor: Amna Musić Ovaj tekst je rezultat rada učesnika Radionice o medijskoj pismenosti: Izvještavanje o cirkularnoj ekonomiji, održane u okviru Sedmice cirkularne ekonomije Zapadnog Balkana. Tekst odražava stajališta i razumijevanje autora stečena tokom radionice i ne predstavlja službeni stav organizatora.